Vukovar kao grad heroj, mjesto posebnog pijeteta, povijesna lokacija smještena na ušću rijeke Vuke u Dunav…

Sve su to značajke ovog posebnog grada koji je u Domovinskom ratu uništen do temelja, opljačkan, ranjen i oskvrnjen, ali ne i ponižen.

Uzdigao se Vukovar nakon tog razdoblja, zacijelio svoje rane i ponovno ustao ponosan, očaravajući svojim ljepotama sve koji ga posjete.

Vukovar i okolica nude bezbroj atrakcija

Atrakcija na ovom području doista ne nedostaje, od materijalnih do nematerijalnih. Hrvatska turistička zajednica iz godine u godinu radi na njihovoj promociji. Neke od njih navela je i Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.

“Dva obnovljena dvorca, dvorac Eltz i Odescalchi, Muzej vučedolske kulture, seoska domaćinstva, enogastronomija, manifestacije koje predstavljaju identitet mjesta u kojem se održavaju, moćna priroda od Dunava do Spačve i ono najvrijednije – toplina. Govorim o toplini koju zajedno stvaraju prostor i ljudi i koja se ovdje još uvijek može doživjeti. Svijet obiluje atrakcijama, resortima, brojne destinacije s pravom se diče velikim ulaganjima, no mislim da današnji putnici traže autentičnost, iskrenost i identitet. Turizma bez privatnog i javnog ulaganja nema, to je sasvim jasno, no isto tako ulaganje bez autentičnosti neće donijeti željeni rezultat, pogotovo ne dugoročno. Autentičnost je „uvjet bez kojeg se ne može“ bilo gdje, a naši posjetitelji autentičnost ovdje očekuju i radi nje i dolaze. Autentičnost nazvati atrakcijom je možda neobično na više načina, no autentičnost je doista naša ključna atrakcija prožeta cijelom destinacijom, svakom lokacijom i ponudom”, rekla nam je Bušić Srpak.

Otkrila nam je i koji su se sve turistički proizvodi razvili u posljednjih nekoliko godina.

“Tradicionalno, mi smo bili kraj koji se posjećivao radi sadržaja ruralnih prostora i velikih folklornih manifestacija. Unazad nekoliko godina značajno je razvijen proizvod riječnih kružnih putovanja, ali i vožnja manjim rijekama te tematska kulturno, povijesna i enogastro putovanja i cikloturizam. Naš kraj se posjećuje radi kombinacije proizvoda, a kao motiv dolaska ističu se povijesni turizam, boravak u prirodi te enogastronomija, a sve češći motiv su i događanja. Zvuči jednostavno, no u svakom od navedenih turističkih proizvoda realizirana su značajna privatna i javna ulaganja za koja se unaprijed znalo da neće donijeti ni brzu ni veliku zaradu. Ulaganja u razvoj svakog proizvoda podrazumijevaju obnovu, uređenje, edukaciju, promociju i vrijeme, a da bismo danas mogli reći – da, mi imamo enogastro proizvod, da, možete se voziti Dunavom i Bosutom, da, možete spavati u hotelu s 4*, da, možete jesti u restoranu s Michelinovom preporukom i da – nalazite se u turističkoj destinaciji Srijem i Slavonija”, ponosno je naglasila.

Dotakli smo se i povijesnog turizma.

“Vukovar je izgradio noviju hrvatsku povijest i ona je dio svih nas. Svi je živimo u miru i slobodi, svoji na svome. Rat je bolni dio te povijesti, ali težnja za slobodom i samostalnošću je povijesna hrvatska činjenica koja se ostvarila i u Vukovaru i ratom. Ponosna sam što su sva mjesta stradanja u Vukovaru obnovljena i prezentirana upravo na takav način. Naš zadatak je razvijati kvalitetu usluge u cijeloj destinaciji, turističku infrastrukturu, kreirati dodatne sadržaje i osigurati kvalitetan i ispunjen boravak gostu koji će zadovoljan otići, ispričati ga drugima i željeti se vratiti”, zaključila je naša sugovornica.

Vukovarski nokturno za vječni spomen

Mučnih ratnih dana kroz koje je Vukovar prolazio, njegovih žrtava i opsade te konačnog pada 18. studenog 1991. svake godine iznova se prisjećamo i odajemo počast svima koji su izgubili živote.

Vukovarski nokturno je naziv pod kojim su objedinjena memorijalna mjesta u Vukovaru. To je priča o ljubavi i hrabrosti, o snazi i bolu, o ljudskom dostojanstvu i pobjedi života. Na tisuće ljudi godišnje dolaze posjetiti memorijalna mjesta i odati počast svima koji su pali za slobodu Hrvatske.

Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. – Na potresan način ovdje je prikazana atmosfera koja je vladala u vukovarskoj bolnici te jeseni 1991. godine – trenutak zaustavljen u vremenu. U podrumskim prostorijama Vukovarske bolnice, vjerno je rekonstruiran život nekoliko stotina ranjenika i bolničkog osoblja tijekom višemjesečne okupacije grada. Posjetiteljima se nudi multimedijalni prikaz ratnih zbivanja unutar bolnice tijekom jeseni 1991. godine. Za stalni postav korišten je tako uobičajen materijal za bolničku svakodnevicu – gips – od njega su izrađene figure ljudi kako bi se u prostoru dočaralo vrijeme koje je ovdje stalo.

Podrum Vukovarske bolnice (Photo: Grgur Zucko/PIXSELL)

Spomen područje Ovčara – Spomen dom Ovčara mjesto je stradanja mnogih civila i ranjenika u Domovinskom ratu, tijekom agresije i okupacije Vukovara 1991. godine. Hangar u kojem su se odvijali zločini, u znak sjećanja na žrtve, pretvoren je u suvremeni memorijalni centar koji se prostire na oko 300 četvornih metara. Za javnost je otvoren 2006. godine. Spomen dom je autorsko djelo zagrebačkog akademskog slikar Miljenka Romića.

Na stropu spomen-doma nalazi se po jedna žaruljica-zvijezda za svakog ubijenog i nestalog u hangarima Ovčare. U podu su instalirane čahure kao simbol sredstva izvršenja zločina. Slike ubijenih i nestalih iz Vukovarske bolnice raspoređene su po zidovima nizom u obliku pletera i koje se naizmjenično pojavljuju iz mraka baš kao što obiteljima žrtava njihove slike dolaze iz sjećanja i nestaju. I dok vas sa zida promatraju zamišljene i tužne oči, ne možete ne zapitati se, koja im je bila zadnja misao, čije im je ime bilo zadnje na usnama….Jer njihova imena, sigurno su zapisana u zvijezdama.

Ispod slika izložene su osobne stvari ubijenih nađene u masovnim grobnicama. Cijeli Spomen dom Ovčara je u mraku, jer su se zločini događali noću.
U središnjem dijelu poda nalazi se zdenac života ili spirala smrti, kojom do dna i natrag putuju imena 261 žrtve. Spirala simbolizira vir koji je progutao njihove živote, a taj neprekidan slijed aludira i na njihovo uskrsnuće. U dnu je upaljena svijeća koja predstavlja Kristovo svjetlo. Atmosfera u hangaru osmišljena je tako da što više nalikuje onoj iz 1991. godine te da je svaki posjetitelj može osjetiti. Zatočenici koji su preživjeli zlostavljanja u hangaru, odvoženi su do jaruge, udaljene otprilike oko 900 metara od puta Ovčara – Grabovo. Tu su 20. studenoga 1991. ubijeni i bačeni u Masovnu grobnicu Ovčara, sveto mjesto poznato u cijeloj Hrvatskoj i šire. Mjesto gdje su ubijeni ranjenici i medicinsko osoblje iz vukovarske bolnice. Njih 200. Odatle se preseliše među zvijezde…

Spomen dom Ovčara (Photo: Davor Javorovic/PIXSELL)

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata – Ova najveća masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata nalazi se na istočnom prilazu Vukovaru. Kažu da slika govori više od tisuću riječi, no zaista i biti na ovom mjestu je neopisiv doživljaj. Tada riječi ostaju u zraku i jedina vam je želja sliku polja s 938 bijelih križeva od kojih svaki simbolizira jednu žrtvu, ekshumiranu ovdje, na ovom mjestu na kojem stojite, spremiti negdje duboko u sebi i urezati je u pamćenje. Ovdje su pokopane cijele generacije, mladost Vukovara i svih krajeva Hrvatske. Ovdje postajemo bespomoćni. Priča o tehničkim karakteristikama, veličini spomenika čini se besmislena i jedino što možemo je pokloniti im se i zahvaliti. Kažu da je ovo jedno od najljepših groblja. Oni takvo i zaslužuju. Bilo bi bolje da nikad nije ni moralo nastati.

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru (Photo: Davor Javorovic/PIXSELL)

Memorijalni centar Domovinskog rata – Memorijalni centar Domovinskog rata, smješten u Vojarni 204. brigade HV, otvoren je za sve zainteresirane ustanove i pojedince koji će na jednom mjestu dobit cjelovit uvid u kronologiju i događaje vezane za Domovinski rat na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske. Memorijalni centar brine se o održavanju sjećanja na Domovinski rat, očuvanju memorijalnih lokacija i edukaciji učenika o povijesnoj važnosti ratnih događanja. Isto tako organizira individualne posjete i posjete skupina, pri čemu je moguće razgledati razne izložbe, simulaciju bojnog polja i izloške na otvorenom. Ali i vidjeti prikaz logora i 100 dana opsade grada simbolički prikazanih tradicijskom slavonskom tarabom.

Memorijalni centar Domovinskog rata
(Photo: Goran Ferbezar/PIXSELL)

Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti – Spomen dom hrvatskih branitelja izgrađen na mjestu nekadašnje pošte u kojoj je 1991. godine bilo zapovjedništvo ovog dijela grada. Zgrada je napravljena u obliku čvrsto stisnute šake, koja simbolizira snagu kojom se branio Vukovar od agresije. U središtu doma je ponor s kupolom uništenog tenka bivše JNA, a okolo su ispisana imena svih poginulih pripadnika 204. vukovarske brigade. Na 12 video ekrana u zidovima mogu se vidjeti ratne fotografije i video snimke ranih događanja te čuti ratna izvješća kao i podaci o svakom poginulom pripadniku brigade. Ispred spomen doma je tenk kao znak sile koju su slomili hrabri branitelji, te bista generala-bojnika Blage Zadre koji je neupitni junak Domovinskoga rata, a borio se i vodio branitelje upravo na ovom području Vukovara. Autor Spomen doma hrvatskih branitelja Trpinjska cesta je zagrebački slikar Miljenko Romić.

Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti (Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL)

Središnji križ na ušću Vuke u Dunav – Križ od bračkog i istarskog kamena podignut je za sve žrtve pale za slobodnu Hrvatsku. Rijeke su uvijek značile život. Uz njih su nastale najveće civilizacije, a Vukovar – taj čudesan grad kojeg s pravom možemo nazvati Trijumfalna vrata Hrvatske, nastao je na obalama dviju rijeka – Dunava i Vuke. Možda je on upravo zbog njih postao tako snažan i odlučan u presudnim trenucima koji su odlučivali o sudbini naše države, ostao svoj i nepokolebljiv. Tu, u centru Vukovara, na ušću Vuke u Dunav, podignut je spomenik za sve one koji su svoj život dali za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Njegov autor, kipar Šime Vidulin, napravio ga je u obliku križa. Na mjestu gdje se uvijek pružao pogled na široku, moćnu rijeku, sada stoji bijeli križ – kao simbol i kao uspomena – ali i opomena.

Središnji križ na ušću Vuke u Dunav (Photo: Davor Javorovic/PIXSELL)

Podijeli