Kažu da je u životu svakoga čovjeka najvažniji početak, odnosno djetinjstvo. U životu većine Vukovaraca bilo je mnogo početaka. Iz ratom opustošenog grada otišli su 1991. godine, ali s odlučnom namjerom da će se vratiti.
Ta misao držala ih je cijelo vrijeme progonstva. Bio je to jedan od početaka koji će svoju puninu doživjeti tek povratkom u Vukovar. I vratili su se, a danas, 20 godina kasnije, vukovarske vrtiće ukupno pohađa 842 djeteta, a u usporedbi s prošlom godinom to je 39 djeteta više. Dječji vrtić Vukovar I broji 30 odgojnih skupina te 638 djece, a Dječji vrtić Vukovar II 10 odgojnih skupina i 204 djece.
‘Bilo je uspona i padova, ali naš grad je naša snaga’
“Dugih sedam godina trajala je naša odiseja , a onda 4. veljače 1998. godine došla je vijest o povratku u Vukovar. Sa uzbuđenjem, srećom, ali i tjeskobom ušli smo u naš Vukovar i netom obnovljeni vrtić. Bio je nov, blistav, ali nedostajala su djeca, žamor njihovih glasova i njihov smijeh. S beskrajno puno entuzijazma, strpljenja i ljubavi pripremali smo prostor za dolazak prve djece”, prisjetila se ravnateljica Dječjeg vrtića Vukovar I Mirjana Kulić.
Vrtić su svečano otvorili 11. svibnja 1998. godine s dvoje djece, no nisu očajavali, jer su već u jesen imali 33 polaznika, a od tada, svake godine sve više.
“Tijekom proteklih godina bilo je uspona i padova, ali znali smo da je naš grad naša snaga i naša sigurna luka. Ubrzo smo postali aktivni sudionici svih događanja u gradu”, prepričava ravnateljica.
‘Slavonci smo i Hrvati pravi’
Dodaje i da su prvi put u proljeće 1999. godine djeca su u svom gradu zapjevala pjesmu „Slavonci smo i Hrvati pravi“.
“Tijekom godina smo se širili i rasli. Uz pomoć našeg osnivača, Grada Vukovara i cijele Hrvatske otvorili smo područne objekte na još tri lokacije u gradu ( PO Leptirić, PO Mitnica, PO Vukovar novi) i dvije lokacije na selu (PO Sotin i PO Bogdanovci). Danas, dvadeset godina kasnije imamo 638 djece u 30 odgojnih skupina”, objašnjava.
Od navedenih skupina šest ih je specijaliziranog programa za jasličku djecu, jedna je skupina u kojoj se provodi program katoličkog vjerskog odgoja i dvije su skupine programa predškole. Organizirani su i različiti kraći programi (engleska, sportska i vjerska igraonica) u koje je uključeno oko 270 djece.
‘Ta djeca su naša snaga i naše naslijeđe’
Utemeljeni na suvremenoj humanističko razvojnoj koncepciji, provode 10-satni cjelodnevni program usmjeren ka razvoju cjelokupne ličnosti svakog djeteta, uvažavajući pri tome individualne potreba i interese, kulturu obitelji i zajednice u kojoj živimo i djelujemo.
“Danas s ponosom govorimo da dušu našega vrtića čine djeca, ali i djelatnici koji s puno ljubavi, stručnosti i požrtvovanja brinu i skrbe za svako dijete. Bogaćenjem djetetovog iskustva, pružanjem potpore igri, učenju i druženju nastojimo pomoći svakom djetetu da bezbrižno odraste. Naš rad i trud vodi vrtić u smjeru otvorene, fleksibilne i dinamične zajednice djece i odraslih. Kako su nam ljubav prema djetetu i skrb za njegove potrebe bile najjači motiv u ovoj dvadesetogodišnjoj priči, tako su nam sada upravo ta djeca budućnost našeg grada, oni su naša snaga i naše nasljeđe”, zaključila je ravnateljica Mirjana Kulić.
Broj djece u vukovarskim vrtićima svake se godine povećava
Pročelnik Upravnog odjel za obrazovanje, sport i branitelje Grada Darko Dimić ističe da se broj upisane djece u vukovarske vrtiće svake godine povećava, pa je tako i ove godine u dječji vrtić Vukovar upisano 160 polaznika, a u Dječji vrtić Vukovar II 57, što je 35 polaznika dječjih vrtića više nego prošle godine.
“U posljednjih nekoliko godina broj djece u vukovarskim vrtićima je u stalnom porastu, što najavljuje da će za nekoliko godina doći do povećanja djece u osnovnim školama, koji je ove godine na istoj razini kao i prošle godine, a to možemo protumačiti kao naznaku demografskog oporavka, koji je svakako posljedica provođenja niza demografskih mjera Gradske uprave Grada Vukovara.
‘Ove godine Grad ulaže 13 milijuna kuna u sufinanciranje’
Međutim, iako svugdje uvijek postoje uvjeti za poboljšanja, Grad Vukovar se, kako kaže Dimić, trudi stvoriti povoljne materijalne uvjete te ulaže značajna sredstva za sufinanciranje rada vrtića.
“Ove godine Grad će uložiti u sufinanciranje rada vrtića više od 13 milijuna kuna”, govori Dimić koji ističe i kako je naglasak na stručnosti odgojitelja.
“Trudimo se roditeljima omogućiti da odlaskom na posao znaju da su im djeca na sigurnom i kvalitetnom mjestu te da u vrtiću s djecom na njihovom odgoju i obrazovanju rade stručni odgojitelji”, kaže pročelnik.
Osim toga, Grad Vukovar i kroz cijene vrtića pokušava roditeljima maksimalno olakšati, pa im kroz popularne cijene vrtića želi roditeljima pomoći u održavanju kućnog budžeta.
“Cijene vrtića su za prvo dijete 490 kuna, za drugo 441 kunu, dok je za treće dijete vrtić besplatan”, tvrdi Dimić.
Potrebe i poboljšanja
No, kao što je već napomenuo, pročelnik tvrdi i da uvijek ima mjesta za poboljšanja.
“U skoro svakodnevnom smo kontaktu s ravnateljicama, osluškujemo, razgovaramo i zajednički pokušavamo djelovati na poboljšanjima uvjeta rada, raznim aktivnosti i svemu onome što doprinosi poboljšanju odgoja i obrazovanja u vrtićima”, kaže Dimić.
Budući da su vidjeli kako broj djece u vrtićima raste, logično je bilo pitati i pojavljuje li se time potreba za povećavanjem kapaciteta.
“Na početku razgovora smo vidjeli da broj djece u vrtićima raste, tako da je logično i da se pojavljuje potreba za proširenjem kapaciteta. Grad o proširenju ozbiljno razmišlja i sudjeluje na raznim projektima vezanim za proširenje kapaciteta”, naveo je pročelnik.
No, iako se broj djece upisane u vrtiće povećava, i dalje postoje ona koja nisu upisana, no riječ je o, kako kaže, manjem broju djece. Naime, sva djeca u Vukovaru kojoj su oba roditelja zaposlena primljena su u vrtić.
‘Uključivanje MZO u sufinanciranje bila bi značajna demografska mjera’
Međutim, kaže Dimić, prostora, a i potrebe za unaprjeđenjem i poboljšanjima ima, što se pokazalo i nedavno u Zagrebu, gdje je tisuće odgojitelja stiglo kako bi prosvjedovalo protiv loših uvjeta u dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Kako i sami ističu, to se može promijeniti tako što će se država uključiti i sufinancirati rad vrtića.
Hrvatske odgojiteljice i odgojitelji naime, najviše ističu činjenicu da previše djece u grupi dolazi na jednog odgojitelja koji je u smjeni sam, a nedostatak novca, kažu, najviše je vidljiv i u materijalima neophodnima za rad. Najteže je, ističu, u grupama jasličkog uzrasta djece.
S time se slažu i Vukovarci, a pročelnik dodaje i kako i sam zastupa mišljenje da bi se Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo više uključiti u sufinanciranje rada vrtića, i to kroz sufinanciranje rashoda za zaposlene, koji predstavljaju značajan rashod u ukupnom izdvajanju za vrtiće.
“Većim financijskim angažmanom MZO jedinice lokalne samouprave mogle bi sredstva usmjeriti u daljnje poboljšanje uvjeta u vrtićima, ali i smanjenje cijene vrtića, što bi svakako bila jedna od značajnih demografskih mjera”, zaključio je pročelnik Darko Dimić.