Iako žive na dalekom nam Novom Zelandu, njihovim venama teče krv hrvatska i ne mogu zaboraviti svoje korijene. Početak je to lijepe priče o Folklornom ansamblu Kralj Tomislav iz Aucklanda koji je zajedno sa zanimljivim gostima, vokalnim kvartetom samoansko-tongoanskih pjevača The Shades i članovima maorske Kapa haka skupine Te roopu Manutaki, odlučio održati veliku turneju po Lijepoj našoj. A prva stanica bila im je upravo Vukovar pošto im je velika želja bila odati počast hrvatskim braniteljima.

Foto: Grad Vukovar

 

Članovi ovog ansambla koji punih 30 godina djeluje pri Hrvatskom kulturnom društvu u Aucklandu prije glazbeno scenskog spektakla su obišli Vukovarski vodotoranj, a onda su položili vijenac i zapalili svijeće u počast žrtvama Domovinskog rata na Memorijalnom groblju te posjetili Spomen dom Ovčaru. I koncert i posjet Gradu heroju nije im lako pao.

“Posebno nam je svima emotivan bio nastup u Vukovaru. Tamo smo išli položiti vijenac i njih je također pogodio taj trenutak, neki su se rasplakali. Maori se posebno mogu poistovjetiti s time”, rekao je Goran Kačurov, umjetnički voditelj Folklornog ansambla, i dodao kako su svi zapjevali “Tebi majko misli lete”.

Foto: Denis Jerkovic / Cropix

 

Inače, na Novom Zelandu upravo su Hrvati poslije Iraca najbrojnija doseljenička zajednica, a dugi niz godina oni njeguju dobre odnose s domicilnim Maorima. “Tarara” zvali su oni nekad Hrvate, a i jedni i drugi su tijekom prošlosti ondje pripadali najnižem društvenom sloju stanovništva, za kojeg su posljednično bili “rezervirani” i najteži poslovi, pa je tako među njima nastala bliskost koja je dovela i do ženidbenih veza.

“Veliko prijateljstvo započelo je prije 165 godina, kad je prvi Hrvat, Pavao Lupis s Pelješca kročio na Novi Zeland. Tome u čast stoji totem u gradu Kaitaia na sjevernom dijelu otoka”, objasnio je Kačurov i dodao da su domoroci zapravo zaštitili tek pristigle Hrvate. A danas pak u ansamblu pjeva i pleše nekoliko djece iz miješanih brakova.

Foto: Ivo Ravlic / CROPIX

 

“Imamo brata i sestru koji su polu Maori, polu Hrvati. Njihovi su tu već treću generaciju, a oni na ovaj način uče o svom hrvatskom podrijetlu”, ponosan je Goran, koji se i sam može pohvaliti neobičnim životnim putem. Kačurov je inače hrvatski Makedonac ili makedonski Hrvat, hrvatski branitelj, zagrebački glazbenik i multiinstrumentalist. Predavao je on glazbeni u osnovnim školama, vodio zagrebačke folklorne ansambale, a kasnije i orkestar ansambla Lado. Snimao je ploče, nastupao, družio se s istaknutim imenima s glazbene scene, a ugleda mu nije nedostajalo. No, jednog je dana odlučio napustiti Zagreb i otići u Novi Zeland gdje za samo nekoliko godina uspio povezati ne samo Maore s Hrvatima i Novozelanđanima, nego čak i Hrvate s Hrvatima, što je godinama, pa i desetljećima, bila nemoguća misija.

Njegov jedinstveni kulturni izričaj prepoznao je i predsjednik Zoran Milanović koji je ove osebujne umjetnike ugostio u svojim odajama na Pantovčaku, a nakon Zagreba su su svoju dvotjednu turneju nastavili u Sinju, Zagvozdu, Makarskoj, Metkoviću, Korčuli, Veloj Luci i na Pupnatu.

Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

 

Organizator same turneje “Kia ora Hrvatska 2023.” bilo je Hrvatsko kulturno društvo – Novi Zeland, glavni pokrovitelj Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, partner u projektu Hrvatska turistička zajednica, uz ostale pokrovitelje, organizatore i suorganizatore – gradove, općine, turističke zajednice i ustanove u kulturi gdje se održavaju koncerti, a pridružili su se i brojni donatori, institucije, tvrtke i pojedinci koji su prepoznali nastojanja da se ovim projektom pridonese očuvanju hrvatskoga identiteta i promociji hrvatske tradicijske kulture kroz prožimanje s kulturama drugih naroda, ne samo na području Hrvatske i Novog Zelanda, već mnogo šire.

“Da smo na pravome putu potvrđuju svi dosadašnji rezultati našega rada i važno nam je da se kontinuirano povezujemo s domovinom predaka i osnažujemo svehrvatsko zajedništvo. Uvjereni smo da će turneja 2023., kao i prethodna 2015. godine, biti svojevrsni spektakl multikulturalnosti i simbioze našega naroda s domicilnim stanovništvom Novog Zelanda i doseljenicima koje je također u svoje okrilje primila Aotearoa – Zemlja Dugog Bijelog Oblaka”, rekli su članovi Hrvatskog kulturnog društva Novi Zeland.

Podijeli