Kulturni centar Gatalinka već je dugi niz godina neizostavan sudionik Vinkovačkih jeseni – jedne od najvećih tradicijskih manifestacija u Hrvatskoj, a upravo kroz ovu manifestaciju deseteljećima se njeguje projekt Etno frizure Hrvatske. Začetnica ovog zanimljivog projekta je gđa. Blanka Žakula, osnivačica i voditeljica Kulturnog centra Gatalinka koja nam je ispričala sve o počecima, natjecanjima, nagradama i daljnjim planovima ovog značajnog projekta za hrvatsku kulturnu baštinu.
Ideja se rodila prije 25 godina, tijekom priprema za predavanje iz područja etnologije na projektu ‘Seminar folklora panonske zone’, koji je bio vezan uz tradicijske frizure Slavonije, Baranje i Srijema, prisjeća se ova svestrana žena te dodaje kako je za predavanje željela pozvati osobe sa terena koje znaju raditi tradicijske frizure.
Ispostavilo se međutim, da izradu tradicijske frizure na dugačkoj kosi zna raditi svega nekoliko osoba s područja Slavonije, jer radilo se o frizurama za koje nema usporedne građe izvan panonskog područja. I tada se, kaže, krenulo u ozbiljnije istraživanje, snimanje frizura na terenu, rekonstrukciju djelomično poznatih frizura iz literature, te fotografiranje svega istraženog.
Projekt je pokrenut u Vinkovcima u Kulturnom centru ‘Gatalinka’ gdje se velika pažnja poklanjala upravo istraživačkoj djelatnosti, a kao rezultat predanog rada nastalo je još niz projekata poput ‘Škole folklora’ s jedinstvenim programom u Hrvatskoj gdje svi polaznici uče notno i plesno pismo, sviraju tambure i solistička tradicijska glazbala, zatim ‘Etno kreacije Hrvatske’, Seminar o izradi tradicijskih frizura, ‘Ethno hairstyles of the World’ kao nastavak dugogodišnjeg rada na projektu Etno frizura Hrvatske, a tu je i 30 izdanih knjiga od kojih i tri udžbenika o tradicijskim frizurama čija je autorica naša sugovornica.
Osim toga, zanimljivo je da najobimniju građu s iscrpnim podacima o češljanju, o varijantama pletenica i o promjenama u toku druge polovice 19. st. nalazimo u klasičnoj monografiji o selu „Otok“ Josipa Lovretića, objavljenoj u ‘Zborniku za narodni život i običaje’, dakle opet u blizini Vinkovaca, ističe Žakula.
Od ideje do prvog natjecanja prošle su tri godine te je prvo natjecanje ‘Etno frizura Hrvatske’ za frizere i frizere učenike održano 1998. godine. Natjecanje se odvija u dvije kategorije – Tradicijske frizure i Suvremene frizure inspirirane tradicijskim tehnikama i oblicima.
Za prvu kategorije natjecatelji se mogu pripremiti na redovitim godišnjim seminarima koji se održavaju u travnju i tada se temeljito prezentira izrada natecateljske tradicijske frizure za frizere i frizere učenike.
U drugoj kategoriji „Suvremena frizura inspirirana tradicijskim tehnikama i oblicima“ odredi se podkategorija npr. avangardna frizura ili večernja frizura, a natjecatelji slobodno po svojoj ideji izvode frizuru. U prosudbenoj komisiji jednak je broj frizera i etnologa ili folklorista, te je žiriranje prilično zahtjevno. Osim frizera i frizera učenika od 2018. godine natjecanju mogu pristupiti i ostali zainteresirani građani.
Pitamo mogu li se natjecati i muškarci, a osim potvrdnog odgovora, doznajemo da su do sada muškarci osvajali i više nagrada od žena. No oni mogu biti modeli samo za suvremenu frizuru inspiriranu tradicijskom. Što se dobne granice natjecatelja tiče, minimum je 15 godina što znači da sudjelovati možete ako ste polaznik prvog razreda strukovne škole.
A od svih faza ovog zahtjevnog projekta (istraživanje, dokumentiranje, organizacija natjecanja, pronalazak sponzora…) doznajemo, najteže je doći do kvalitetnog modela s dugačkom kosom jer rijetke djevojke imaju potrebnu gustoću i dužinu kose (do struka).
Broj natjecatelja uglavnom se kreće između 10 i 15 natjecatelja i prema riječima Voditeljice KC Gatalinka Blanke Žakula, ta se brojka na žalost, značajno ne mijenja.
– Naime, iako struka frizera ima naslijeđe u tradicijskim frizurama koje ja nazivam „Dubrovačke zidine“, i koje posjećuju turisti iz cijelog svijeta, frizeri tu činjenicu o materijalnoj i duhovnoj vrijednosti građe nisu prepoznali. Radi se tek o manjoj grupi frizera iz cijele Hrvatske koji su blago prepoznali i studiozno mu se posvetili. No, proučavanja frizura više su pokrenuli folkloristi u svim sredinama Hrvatske, navodi ona.
Cilj ovoga projekta je sačuvati tehnike i oblike frizura stare gotovo 1700 godina, a posebno načine njihove primjene u suvremenom životu. Iako ima nekoliko tisuća frizerskih salona i veliki broj nezaposlenih frizera, samo nekoliko desetaka želi se baviti ovom svjetskom baštinom. A kako smo turistička zemlja, bilo bi doista dobro da frizeri prihvate vrijednost tradicijskih frizura, kao dio povijesne i kulturne baštine Hrvatske.
Ipak, priča nam začetnica ideje i projekta, jedan važan cilj je ipak postignut. Predmet „etno frizure“ uveden je u strukovne škole, zasad samo kao izborni predmet, no program je pripremljen i za sve tri obrazovne godine kao stalni predmet.
Planova za budućnost svakako ne nedostaje, no želja svih ljudi koji su već godinama angažirani oko ove prekrasne djelatnosti u oblikovanju kose, je da i drugi prepoznaju taj umjetnički i kulturni potencijal u kojoj se pokazuje sva kompleksnost i vještina izrade etno frizura, i na kraju krajeva očuvanje tradicije takvih frizerskih zahvata.
