Ime Dragutina Šurbeka ostalo je zlatnim slovima zapisano u anale hrvatskog sporta. Ovaj legendarni stolnotenisač rođen je u Zagrebu 1946. a u preminuo je prije dvije godine u 72. godini života.
Ono što je Šurba napravio za stolni tenis u bivšoj državi, Hrvatskoj i Europi teško je opisati riječima. Dragutin Šurbek je bio svjetski stolnoteniski superstar. Bio je prepoznatljiv gdje god bi se pojavio od Kine, Amerike, Japana.
Tada su vremena bila drugačija, sport je bio izraz snage jedne države, a stolnim tenisom dominirali su Kinezi. Dominirali sve do pojave našeg Šurbeka. Njegov stil je bio toliko jedinstven da su Japanci snimali njegove treninge s tri kamere kako bi ga mogli kopirati.
Četiri godine nisu izgubili utakmicu
Šurbekova karijera počinje u rodnom Zagrebu gdje je počeo igrati stolni tenis u osnovnoj školi, pa onda na Ribnjaku, da bi nastavio u klubu Poštar. Godine 1964. postao je reprezentativac i malo iza toga prešao je u najjači zagrebački klub Zagreb, koji je kasnije promijenio ime u GSTK Vjesnik Zagreb.
U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća bio je nezamjenjivi član Vjesnika i pridonio je osvajanju Kupa europskih prvaka 1973., 1974. i 1976. i Kupa velesajamskih gradova 1970. i 1972. U tom periodu Vjesnikova slavna momčad Šurbek, Čordaš i Stipančić s trenerom Vukušićem od lipnja 1971. do svibnja 1975. nije izgubila niti jednu službenu utakmicu, međunarodnu ili domaću ostvarivši nevjerojatne 122 uzastopne pobjede.
Prvi veliki trofej, tada još anonimni Dragutin Šurbek, osvojio je 1968. godine u Lyonu, iz kojeg se vratio s peharom i naslovom pojedinačnog prvaka Europe. Na europskim prvenstvima je osvojio ukupno 22 odličja (pet zlatnih, pet srebrnih i 12 brončanih), dok je na svjetskim prvenstvima osvojio 14 medalja (dvije zlatne, dvije srebrne i deset brončanih).
Naslove svjetskog prvaka osvojio je u parovima, 1979. godine u Pjongjangu s Antunom Stipančićem, a 1983. u Tokiju sa Zoranom Kalinićem. Na turnirima diljem svijeta pobijedio je 112 puta, od čega je 42 puta je bio pojedinačni pobjednik, 32 puta je slavio u muškim parovima, četiri puta u mješovitim parovima, a 34 puta u momčadskim natjecanjima.
Najstariji sudionik olimpijskih igara u Barceloni
Nakon osamostaljenja Hrvatske igrao je za stolnotenisku reprezentaciju sa Zoranom Primorcem, te je s 46 godina bio najstariji sudionik Olimpijskih igara u Barceloni 1992. Godinu dana poslije u paru s Primorcem osvojio je srebrno odličje na Mediteranskim igrama u Francuskoj.
Malo tko se sjeća kako je Dragutin Šurbek svoju karijeru završio u gradu heroju Vukovaru. U poratnom razdoblju stolni tenis nije bio atraktivan sport za sponzore, nije ni danas, pa je Dragutin Šurbek kao veliki entuzijast po hrvatskoj promovirao sport kojemu je posvetio čitav život. Tako ga je stolnoteniski put doveo do Vukovara gdje je sa 60. godina zaigrao za ondašnji klub i pobijedio u oba susreta.
Tada u Vukovaru Šurbek je rekao:
‘O pingaču znam sve moguće jer imam punih 60 godina, a od toga 53 godine držim reket u ruci. Vukovar nije prva sredina koju pomažem, nešto slično već sam radio u Cavtatu i Dubrovniku, a namjeravam pomoći drugim manjim mjestima u vukovarskom i osječkom kraju, gdje postoji interes za osnivanje klubova, kao što su obližnji Petrovci, Veliškovci ili Gat. Stolni tenis nije sport koji privlači sponzore, pa će tim mjestima trebati pomoć pri osnivanju klubova, a za početak ću im osigurati stolove i opremu za natjecanja.’
Nažalost ostavštinu Dragutina Šurbeka slabo čuvamo, a Šurba je za svoja postignuća odlikovan “Redom Kneza Branimira s ogrlicom”, a HOO mu je dodijelio mu je nagradu ‘Matija Ljubek’ za izuzetan doprinos razvitku sporta u Hrvatskoj.