Svi su u Hrvatskoj čuli za slavno arheološko nalazište Vučedol, ako ništa zbog najpoznatijeg tamošnjeg eksponata, Vučedolske golubice (jarebice) koja je postala i simbol Vukovara.
No, jeste li se ikad upitali kako je uopće došlo do prvih iskapanja i kada su arheolozi počeli istraživati ovo područje?
Naravno, u svemu mora postojati neka slučajnost, a ovdje je sretna okolnost bila da je vlasnik zemlje koja će tek postati bogato nalazište primijetio da tu ‘ima nešto’.
“Ovdje bilo veliko imanje. Vlasnici tog imanja, naravno, obrađivali su zemlju te su pronašli zanimljiv nalaz. Jedan od njih, bio je apotekar, taj predmet je uzeo i prezentirao ga u Zagrebu našem prvom profesoru arheologije na Filozofskom fakultetu Josipu Brunšmidu koji je bio i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. I tako je sve počelo”, ispričao nam je arheolog Aleksandar Durman.
Inače, spomenuta obitelj na čijem je imanju sve počelo prezivala se Streim, a nalazišta se sve do danas nazivaju prema njima – pa tako na Vučedolu imate i lokalitete ‘Vinograd Streim’ i ‘Kukuruzište Streim’.
Brunšmid je reagirao na Streimovu dojavu, napravio je manje istraživanje 1897. godine, našao neke grobove, no i dalje arheolozi nisu mogli ‘uloviti’ o čemu je riječ. Nalazi su, naime, bili iz mlađeg vremena u odnosu na ‘zlatno doba’ Vučedola koji će tek poslije proslaviti ovaj kraj.
A u tome, višeslojnim lokalitetima, i jest posebnost nalazišta Vučedol.
“Kad govorimo o prapovijesti, nama arheolozima su navažniji ovi višeslojni lokaliteti, među njima je i Vučedol. Kada ih imate, onda možete napraviti neku kronologiju. Ono što je najniže na lokalitetu, to je i najstarije. A kako se penju slojevi, gore prema površini, to je mlađe i mlađe razdoblje. Zanimljivo je da smo mi zadnja zemlja prema sjeveru i sjeverozapadu koja ima višeslojne lokalitete. Na sjeveru ih nema, a onda je teško reći što je bilo starije”, pojašnjava Durman.
Najstariji nalazi s ovog područja datiraju iz tzv. Starčevačke kulture (sedmo stoljeće prije Krista), no najvažniji su oni iz Vučedolske kulture koja, podsjetio nas je Durman, datira iz razdoblja od 3.000 godine prije Krista i traje do 2.600 godine prije Krista.
Priča oko Vučedola tek će se rasvjetliliti 30-ih godina prošlog stoljeća pod vodstvom njemačkog arheologa R.R. Schmidta koji je na Vučedolu ustanovio ono što u arheologiji nazivaju ‘stratigrafskim slijedom’. Tada je, uostalom, i pronađena golubica…