Svoju tragediju, kada su domaći pobunjeni Srbi ubili 63 Hrvata, Škabrnjani nose u sebi, a osobito je teško kada dođe 18. studenog. Onda je nekako još teže nego inače, budući je to datum na koji je 1991. godine svaka obitelj u Škabrnji ‘zavijena u crno’.
Škabrnja je napadnuta istog dana kad su u srpski četnici i JNA ulazili u Vukovar, a napad na selo u zadarskom zaleđu nije bio rezultat “slučajnog odabira”, nego pomno planiran: Škabrnja je bila ispostava hrvatstva, “klin” u području koje su velikosrbi svojatali, koje im je kao hrvatsko smetalo, i kojega su kao takvog kanili ukloniti. Spalili su cijelo selo i počinili težak ratni zločin, no Škabrnja živi danas.
O životu danas, ali i o perspektivi te budućnosti u tom hrvatskom mjestu u zaleđu Zadra, porazgovarali smo s načelnikom Škabrnje Ivanom Škarom, koji je kada je preuzeo općinu prije godinu i pol dana, kazao kako je općina “u velikim problemima i financijskim dubiozama”, ali da je siguran da će uspjeti “Škabrnju učiniti boljim mjestom za život svih stanovnika”.
Uspjeh u godinu i pol dana
Sada kada je ugrijao “načelničku fotelju”, pitali smo ga koliko je zadovoljan do sada učinjenim, a njegov odgovor potvrdio je ono što je prije godinu i pol dana govorio.
“Zadovoljan sam. Možemo reći da smo uspjeli prije svega financijski stabilizirati Općinu, što je bio jedan od prioriteta i preduvjeta za sve ostale aktivnosti. Daleko od toga da su svi problemi nestali u godinu dana, ali situacija je sada svakako stabilnija, mirnija i optimističnija. Trošimo u skladu s mogućnostima i stvaramo temelje za što bolji i kvalitetniji rad Općine u budućnosti”, kazao je načelnik.
Prije rata, Škabrnja je slovila za jedno od najbogatijih i najuređenijih sela u cijelom kraju. Mnogi Škabrnjani su zahvaljujući poslovima u inozemstvu te marljivom radu u poljoprivredi, doznakama i slozi mještana Škabrnja je za vrijeme Jugoslavije i uz nebrigu komunističkih vlasti postala najveće, te jedno od najbogatijih i najljepših sela u Ravnim kotarima.
Vizija budućnosti
Kao takva, hrvatski svjesna, bila je metom napada antihrvatskih i velikosrpskih elemenata i u Jugoslaviji. Stoga su prema hrvatskoj Škabrnji vlastodršci za doba socijalističke Jugoslavije vodili politiku kojom se gledalo zatrti svaki oblik duhovnog i gospodarskog života, pa su zbog snažne hrvatske nacionalne svijesti i ponosa i predanosti katoličkoj vjeri, jugounitaristički komunisti Škabrnju etiketirali “ustaškim”, “nacionalističkim”, “klerikalnim selom koje treba zatrti”.
Ivan Škara kaže kako su njegova vizija Općine Škabrnja dva mjesta koja su gospodarski, ekonomski, povijesni, kulturni i sportski centar Ravnih kotare.
“Da ne vjerujem u to, ne bih se ni upuštao u kandidaturu za načelnika. Naravno da se ništa od toga ne može dogoditi „preko noći“ ili u godinu-dvije dana, ali siguran sam da se predanim i kontinuiranim radom može postići puno. Radimo na podlozi da osiguramo nove investicije u našoj općini, koje će posljedično značiti i njezin napredak u svim segmentima, a time i bolji život mještana”, ističe Škara.
Sinergija poljoprivrede i turizma
Usto, ima i način kako to postići, pa kaže kako su glavni pokretači razvoja Škabrnje sinergija poljoprivrede i turizma.
“To je već dosta godina realnost mnogih mjesta u Ravnim kotarima. Svake godine otvara se sve više OPG-ova i grade se nove kuće za odmor. Tako naši poljoprivrednici imaju sve veće mogućnosti za plasman svojih proizvoda, a gosti su zadovoljni jer dobivaju nešto što je domaće, autohtono i kvalitetno. I u tom dijelu ima još dosta prostora za napredak i to je svakako nešto što u budućnosti moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, objašnjava načelnik Škabrnje.
On je u više navrata spominjao upravo poljoprivredu, pa doznajemo i da raste broj OPG-ova, a ono što je osobito pozitivno je da je zato i sve veći broj mladih zainteresiran.
“Posebno me veseli da je sve veći broj mladih zainteresiran za poljoprivredu i kroz rad u vlastitim OPG-ovima vide budućnost svojih obitelji. Općina Škabrnja kontinuirano izdaje natječaje za zakup poljoprivrednih zemljišta i nadam se da će s vremenom i taj segment sve više rasti. Naravno da svako vrijeme nosi svoje izazove, ali uz naše vrijedne i sposobne ljude te adekvatnu podršku institucija smatram da će poljoprivreda i u budućnosti biti jedna od ključnih i prepoznatljivih djelatnosti općine Škabrnja”, kaže Škara.
‘Zadržati mlade nije ni prije bio lagan zadatak, pa nije ni danas’
Da mladi ljudi žele ostati u Škabrnji I tamo podizati svoje obitelji daje veliku dozu optimizma i zalog za budućnost. Vrtić i škola ispunjeni su najmlađima, pa i sam načelnik kaže kako je to zapravo “osnova svega”.
“Djeca i mladi su najveće bogatstvo svakoga mjesta i na to smo osobito ponosni. I naš Dječji vrtić Maruškica i Osnovna škola Vladimira Nazora razvijaju se i napreduju iz godine u godinu te našoj djeci daju odlične odgojno-obrazovne temelje za budućnost. U tom smislu imamo itekako razloga za optimizam”, navodi Škara.
Međutim, zadržati mlade nije, kako kaže, ni prije bio lagan zadatak, pa tako nije niti danas. S tim se problemom susreću i muče mnogi načelnici općina u Hrvatskoj.
“To nikada nije bio lagan zadatak pa nije ni danas, prije svega jer mladi odlaze u veće sredine na školovanje i nakon toga traže svoj put. No, mislim da život na selu ima svoje prednosti i sve više mladih se na to odlučuje”, objašnjava, pa dodaje na koje se načine kao općina trude po tom pitanju:
“Kao Općina trudimo se osigurati obiteljima što bolje uvjete za život pa smo tako iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurali sredstva za proširenje vrtića, sufinanciramo radne bilježnice u školi, kao i đačke pokaze sljedeće godine, a uskoro će ići i natječaj za građevinska zemljišta mladim obiteljima po povoljnim uvjetima … I u ovom segmentu ima još mnogo prostora za napredak, no vjerujem da smo na dobrom putu i da će se u budućnosti sve više mladih obitelji odlučiti za život u Škabrnji i Prkosu”, rekao je Škara.
‘Vrijeme prolazi, ali sjećanja i uspomene ne blijede’
Škabrnja je napadnuta istog dana 1991. godine kad su u srpski četnici i JNA ulazili u Vukovar, pa se godišnjica stradanja obilježava na isti dan kao i vukovarska. Kaže se da ne postoji hrvatska kuća u Škabrnji koja od 18. studenog 1991. nije zavijena u crno. Otada je prošla 31 godina te je ostalo bolno sjećanje. No, Škabrnja je opstala.
“Vrijeme prolazi, ali sjećanja i uspomene ne blijede, naročito za one koji su u ratu izgubili svoje najmilije. Na nama je da zauvijek čuvamo uspomenu na žrtvu Škabrnje, kako se taj strašan zločin nikada ne bi zaboravio”, kazao je Škara.
Načelnik Škabrnje je najavio i kako će uskoro biti završen projekt Memorijalnog centra u Škabrnji.
“To bi trebalo biti mjesto sjećanja na sve ono što je naše mjesto prošlo u ratu i sve ljude koji su tu izgubili svoje živote”, kazao je načelnik Ivan Škara.