Izvorni ples i pjesma, pečenje rakije, izrada rukotvorina, šaranje tikvica, čijalo perja, priprema tradicijskih jela i gostoljubivost domaćina, tek su dio običaja po čemu slučajni i oni namjerni posjetitelji pamte svoj dolazak u Županju, a zbog posebnosti ovog dijela Slavonije, rado joj se i vraćaju.
Pjesma, tamburica, rakija i kulin – kulturno naslijeđe Slavonije i Šokadije čini nas drugačijima, a upravo to je priča koju danas možemo i moramo znati ponuditi svojim gostima, uvjerava direktor TZ Grada Mirko Bačić.
Turizam se u ovom kraju razvijao stihijski i uz ogromnu ljubav pojedinaca s vizijom koja za cilj ima objedinjenje turističke ponude i potražnje u jednu cjelinu s kvanitativnim i kvalitativnim obilježjima svake pojedine destinacije. Prije 30 godina turizam se kao grana tek spominjao, u vrijeme Domovinskog rata događao se nekako spontano uz mali broj smještajnih kapaciteta, a tek 2014. počinje sa značajnim razvojem.
Projekt osmišljen 2009. godine ‘Cesta zlatne niti’ čini poveznicu Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije te je stvorio jedinstvenu cjelinu kao zlatnu nit između gradova i općina prikazujući bogatstvo slavonskog kraja i ruralnih vrijednosti.
Obilazeći Cestu zlatne niti posjetiteljima se nudi jedinstvena prilika da upoznaju kulturnu baštinu ovoga lijepo uređenog gradića iz kojeg će ponijeti nezaboravne trenutke i uspomene ljubaznih domaćina. Na upit smatra li da je ponuda skromna obzirom da se sa značajnijim razvojem krenulo prije manje od 10 godina, direktor Bačić spremno odgovara da je Županja skromna samo za sebe, ali bogata prema gostu. Imamo kvalitetu, proizvode, atraktivan i bogat turistički sadržaj, a kao kontinent nudimo znatno veći spektar atrakcija i ponuda od mora koje je konkurentno samo po sebi, dodaje.
Kontinentalni turizam ovoga kraja svoj razvojni potencijal temelji na razvoju ruralne destinacijske ponude, prije svega stavljajući naglasak na autohtonu gastro i eno ponudu. U fokusu interesa prije svega je ulaganje u turistički proizvod koji će privući turiste autohtonim doživljajem gastro i eno običaja određenog ruralnog naselja, a uz to će još ponuditi i cjelokupni splet drugih običaja koji će objediniti kulturne i povijesne događaje ljudi određenog slavonskog kraja.
Županja se ponosi svojim brojnim manifestacijama od kojih su neke poznate i izvan granica Lijepe naše, no u ova izazovna vremena ove su godine na žalost, po prvi puta odgođene. Riječ je o kulturno-zabavnoj manifestaciji ‘Šokačko sijelo’ usmjerenoj na njegovanje bogate i raskošne kulture iz života i običaja ljudi. Ova manifestacija održava se već više od pola stoljeća, a kao sastavni dio Sijela tradicionalne su poklade koje se organiziraju na ulicama grada. Znatno mlađa, ali jednako uspješna i važna manifestacija za grad je i ‘Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti’. Obje manifestacije okupljaju tisuće posjetitelja iz raznih zemalja (BiH, Srbija,Njemačka, Austrija, Poljska…) koji odlaze zadovoljni šireći dobar glas što je svakako i najbolji promocijski adut.
U TZ-u Grada ponosno nabrajaju i ostala događanja poput tradicionalnog Adventa, zatim Pokladno jahanje, ‘Oj dorati’ – tradicionalnu konjogojsku manifestaciju, te oživljeni prikaz graničarskog kraja iz vremena Vojne krajine ‘Kod konjarskih vatri’, a nezaobilazan dio turističke ponude Županje svakako su Glazbeni festivali šokačke pjesme, ‘River Jazz Festival’, ‘Moto susreti – Moto kluba Županja, Noć muzeja te neizostavni Festival glumaca koji se odvija i diljem drugih gradova Vukovarsko-srijemske županije.
Žitelji ovoga mjesta uvrijedili bi se ako bismo zaboravili spomenuti da je Županja grad koji piše i sportsku povijest, te ju nazivaju kolijevkom nogometa i tenisa. A sve je počelo početkom 19. stoljeća kada je u grad stiglo devet engleskih industrijalaca kako bi započeli gradnju tvornice tanina, koji je služio za štavljenje kože. Sa sobom su donijeli i svoje običaje pa tako i igru kožnom loptom koja je zainteresirala lokalno stanovništvo. I tako je te davne, 1880. godine rođen nogomet u Hrvatskoj, a prva lopta čuva se i danas. Godinu kasnije, znatiželjni Županjci upoznali su još jedan engleski običaj. Čudnim drvenim napravama četvrtasta oblika s drškom, Englezi su udarali bijelu lopticu prebacujući ju preko mreže koja je bila između njih. Bili su to prvi teniski mečevi odigrani u jugoistočnoj Europi, a jedan od drvenih reketa danas se čuva kao dragocjen izložak u Zavičajnome muzeju u Županji.
Stariji Županjci sjetno će vam spomenuti još jednu zanimljivost koje se nerado sjećaju iz vremena Domovinskog rata – a to je najduži period trajanja opće opasnosti u njihovom gradu od čak 1.261 dan.
Rat međutim, nije ostavio traga na seoska domaćinstva koja danas nude bogatu gastro ponudu, razne kušaonice meda i mednih proizvoda, slavonsku šljivovicu i likere, prirodne atrakcije poput Županjskih virova te brojne adrenalinske sadržaje, koji stvaraju poseban osjećaj doživljaja baš svakom gostu. A dok se vozite zaprežnim kolima uz svirku neizbježnih tamburaša, možda se pridruže i njihovi sugrađani Indira Levak i roker Pero Galić na koje su Županjci također ponosni.
Zato, navratite, aktivno se odmorite i ponovo nam dođite, pozivaju veseli domaćini.