Mali grad za velike doživljaje u kojem ćete u pravom smislu osjetiti riječ ‘dobrodošli’ – tako Pakrac predstavljaju čelni ljudi u Turističkoj zajednici Grada, opisujući ga kao destinaciju u kojoj se nudi mješavina svega, a sve zavisi od afiniteta i preferencija samih turista.
Ono što Pakrac izdvaja od ostalih kontinentalnih krajeva je povoljan geografski položaj sa blizinom svih većih destinacija, zračnih luka, a na samo pola sata nalaze se i izlazi na autocestu.
Također, njegov smještaj podno planina Papuk i Psunj dodatni su mamac za sve slučajne i namjerne posjetitelje koji će istinski uživati u predivnim izletištima, a Pakrac ih nudi čak četiri – Čantalo, Matkovac, Da-Bar i Omanovac.
Svako od nabrojenih izletišta specifično je i jedinstveno na svoj način, no izletničko-rekreativni centar Omanovac koji je od centra grada udaljen svega 10-ak minuta i smješten na jednom od najljepših predjela Psunja na 655m nadmorske visine, nosi titulu najposjećenijeg izletišta, a svojim posjetiteljima nudi kompletnu ugostiteljsku uslugu.
Iako je tijekom Domovinskog rata pretrpio teška stradanja, od razrušenog grada Pakrac se razvio u poželjno središte koje iz godine u godinu mijenja svoju vizuru. Osim što je privlačan turistima, Pakrac danas ima i više od onoga što jedan grad treba imati.
U izgradnji je i novi Trg sa šetnicom, poučna staza u blizini samog centra te Spahijski podrum kao budući Zavičajni muzej s interpretacijskim centrom, kao jedan od najimpozantnijih objekata grada ali i njegove okolice. U blizini je i arheološko nalazište Stari grad koji je mjesto za koje se pretpostavlja da je upravo ovdje bila prva kovnica novca u Hrvatskoj. Tu se kovao poznati Slavonski banovac , a danas posjetitelji mogu sami iskovati svoju kopiju u Muzeju Grada Pakraca.
Inače, kroz povijest se ime grada prvi put susreće 1229. godine u plemićkom pridjevu Marcel pakrački, premda neki arheološki nalazi pokazuju da se ovdje živjelo i u antičko doba.
U 20-im godinama prošlog stoljeća dolazi do prve veće devastacije kulturne baštine, Pakrački stari grad se ruši a materijal koristi za gradnju cesta. Razdoblje do 1945. godine obilježeno je pak, intenzivnim društvenim životom domaćeg stanovništva i doseljenika.
Uz ovaj slavonski gradić vezane su i mnoge povijesne zanimljivosti poput alarmnog sata koji se danas čuva u gradskom Muzeju. Čudne okolnosti dovele su do otkrića ove važne naprave i čovjeka čiji je izum 1896. godine patentiran u čak dva inozemna patentna ureda – Velikoj Britaniji i Švicarskoj. Koliko je novopatentirani sat bio ispred svoga vremena govori činjenica da se za potrebe alarma koristila baterija punjena električnom energijom daleko prije nego što su neki gradovi u Europi uopće vidjeli svjetlost električne energije. Sat je u svojoj osnovi bio mehanički, pokretan navijanjem opruge, no da biste namjestili alarm za određene potrebe u danu, tjednu ili mjesecu koristila se električna energija iz baterije koja bi pokretala zvonce koje služi kao alarmna obavijest.
Još jedna zanimljivost vezana je uz Pakrac i najdužu špilju u Slavoniji. Iako mještani okolnih sela i lovci već dugo znaju za špilju Trbušnjak, članovi Speleološkog kluba ‘Samobor’ došli su na poziv Planinarskog društva ‘Psunj’ i tijekom tog vikenda po prvi puta stručno pregledali i izmjerili ovu, i još dvije špilje za koje su rekli da su pravi dragulji Slavonije. Trbušnjak, prema dosadašnjim mjerenjima ima dužinu više od 200 metara, s velikim staništem za preko 30 000 šišmiša.
Voditeljica Turističkog ureda Grada Gabriela Sabo Seleši nabraja nam i brojne manifestacije kojima se Pakrac ponosi, iako su ove godine zbog pandemije otkazana ona najveća događanja – Dan Grada, Motocross, Multipak i Slavonski banovac. Ipak, završetkom ‘lockdowna’ tijekom lipnja, srpnja i kolovoza zabilježen je veći broj noćenja nego u isto vrijeme prethodne godine, iz čega proizlazi da je gostima važna sigurnost i povjerenje što mi svakako nudimo, ističe Sabo Seleši.
Osim nabrojenih manifestacija Pakrac se ponosi svojojm tradicionalnom biciklijadom, zatim manifestacijom Coolturno ljeto čiji je vrhunac ‘Pozdrav ljetu“ – najzabavniji šumski festival koji se održava na izletištu Omanovac. Mnoge manifestacije koje su bile lokalnog karaktera s godinama su prešle u međunarodne, ponosni su u TZ-u.
Kao novost za privlačenje turista, doznajemo, uveden je IQM Pass, kao nastavak projekta IQM Destination Zlatna Slavonija. Pogodnosti je moguće ostvariti u smještajnim objektima, atrakcijama, ugostiteljskim objektima, OPG-ovima, a kupnja IQM Pass-a moguća je putem interneta.
Pakračko područje specifično je i po gastronomiji zbog pristustva nacionalnih manjina, pa je kuhinja često mješavina češke, mađarske, njemačke i talijanske. Domaći meni zastupljen je u hotelu Pakrac koji je zanimljiva priča jer je sam hotel zaštićena kulturna baština. Postojanje vrijednih OPG-ova kod kojih se rado kupuju domaći proizvodi također su privlačni gostima ovoga kraja, a ljudi sve hrabrije prepoznaju važnost gastronomije u turističke svrhe pa dolazi do poželjne sinergije između ugostitelja i proizvođača. A kao najpoznatiju delikatesu naša sugovornica izdvaja konjsku salamu uz koju se rado kuša i kapljica vina tamošnjih vinara, odlično craft pivo ili prirodni domaći sok.
Nekada kupovan, darovan, osvajan, u vlasništvu Viteških redova Templara i Ivanovaca, grofova Celjskih, Nikole Zrinskog… Pakrac je danas važan dio Slavonije koji uspješno čuva i prezentira svoju kulturnu baštinu.