HŽ Infrastruktura već više od dvadeset i dvije godine provodi edukativno-preventivnu akciju “Vlak je uvijek brži” namijenjenu djeci osnovnoškolskog uzrasta te vozačima i drugim sudionicima cestovnog prometa ponavljajući i ističući informacije za koje će mnogi reći da ih znaju, ali praksa potvrđuje da ih treba ponoviti.
Strogo je zabranjeno igrati se na pruzi i uz prugu, na mostovima kojima prolazi pruga kao i penjati se na vagone i stupove kontaktne mreže. Svake godine, unatoč strogim zabranama i stalnim upozorenjima, bilježe se stradanja djece i mladih od strujnog udara diljem Hrvatske, koja su posljedica upravo igranja po pruzi, uz prugu i penjanja na vagone i stupove kontaktne mreže.
U javnosti je rašireno pogrešno mišljenje da je za nastanak strujnog udara potrebno dodirnuti strujni/električni vod kontaktne mreže pod naponom, premda je istina to da područje opasnosti u koje se ne smije ulaziti radi vlastite sigurnosti obuhvaća promjer od dva metra d svih dijelova kontaktne mreže pod naponom.
Električni vodovi iznad vagona opasni su zbog vrlo visokog nazivnog napona od 25 000 V te struje pri kratkim spojevima dosežu jakost od nekoliko tisuća ampera. Osim smrti, posljetrujnog udara mogu biti i teške ozljede koje sa sobom nose godine teških bolova, trajni invaliditet ili trajne promjene u izgledu.
Zaposlenici HŽ Infrastrukture koji rade na održavanju kontaktne mreže i signalno-sigurnosnih uređaja, ali i svi ostali koji su uključeni u proces organizacije željezničkog prometa, prolaze zahtjevnu izobrazbu kako bi bez opasnosti za vlastiti život mogli obavljati svoj posao. Svi ostali ne smiju neovlašteno boraviti na željezničkom području moraju biti svjesni toga da su znakovi zabrane i znakovi opasnosti koji se nalaze po kolodvorima, uz prugu i na vagonima tamo postavljeni s razlogom.
Oprez, vlakovi su sve tiši
Opasno je po život i kretati se uz prugu ili preko pruge sa slušalicama u ušima ili s mobitelom ruci. Zbog slušalica ne čujete što se oko vas događa, a mobitel vam odvraća pozornost od potencijalne opasnosti.
Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno treba stati i uz poštivanje prometnih znakova i prometne signalizacije prugu prijeći tek kada se uvjerite u to da ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten, treba pričekati da se on podigne, a ako polubranika na željezničko-cestovnome prijelazu nema, treba dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se u to da vlak ne nailazi. Mnogi možda ne znaju, ali zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili dijete, ne stigne zaustaviti na vrijeme.
Vlakovi su i sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok nisu u blizini prijelaza. Kobne opasnosti Treba biti odgovoran i prelaziti preko pruge samo na obilježenim mjestima. Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazama neposredno uz kolosijeke kao i bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom.
Međunarodne statistike pokazuju to da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju. Pokazalo se kako je najučinkovitiji način promjene ponašanja sudionika u prometu edukacija, isticanje rizika i upozoravanje na kobne opasnosti neopreznoga kretanja uz prugu li prelaženja pruge na mjestima koja za to nisu previđena.
Svi željezničko-cestovni i pješački prijelazi na željezničkoj mreži u Republici Hrvatskoj osigurani su na jedan od zakonom propisanih načina bilo da je riječ o prijelazima osiguranim prometnim znakovima (STOP i Andrijin križ), svjetlosno-zvučnom signalizacijom ili polubranicima. Poštujte prometnu signalizaciju i oprezno prelazite prugu. Sigurnost započinje s tobom. Vlak je uvijek brži, poručuju iz HŽ infrastrukture.