Prije osam godina Goran Popović, danas mladić od 27 godina u selu Mohovo nedaleko od Vukovara u nekoliko je navrata pronašao posmrtne ostatke mamuta koji je na tom području živio prije više od 20000. godina U međuvremenu je proveden niz arheoloških istraživanja kojima je na području Mohova otkriveno još ostataka tih prahistorijskih životinja. Zahvaljujući tome Mohovo je danas poznato i kao ‘Dolina mamuta’, a selo se naporima stanovnika, osobito Gorana Popovića nastoji pretvoriti u turistički i gospodarski brend. Popović je pokrenuo i vlastiti OPG koji za brendiranje svojih domaćih proizvoda koristi upravo mamuta. O svojim izvanrednim otkrićima, nastojanjima i planovima za budućnost za naš portal govorio je sam Goran Popović. Čovjek kojem je misija udahnuti novi život u selo Mohovo.

Osim što je pokrenuo svoj vlastiti OPG, Popović je kuhar u domu za starije u Iloku, a predsjednik je i Udruge Dolina mamuta. Pored toga, organizator je kulturnih događanja u Mohovu. Za naš portal opisao je koliko se toga promijenilo u Mohovu od dana kada je kopajući rupu za septičku jamu pronašao kosti životinje koja je nekad vladala ovim prostranstvima.

Foto: Turistička zajednica grada Iloka/Mohovo

Datum 20.10. je datum koji je promijenio mnogo toga, zanimljivo je da sam i prvi i drugi put upravo na taj datum pronašao fosilne ostatke mamuta 2012. i 2016. godine, a četiri godine kasnije i treći put, ali u proljeće. Zapravo nakon prvog pronalaska 2012. godine nije se baš nešto posebno promijenilo. Međutim, kada su otkriveni drugi fosilni ostatci, na potpuno novoj lokaciji, vidjeli smo da ovdje uistinu ima nešto, pa smo tako i prozvani Dolinom mamuta. Nakon tog pronalaska odlučili smo pokrenuti i udrugu, te preko nje i preko ovih pronalazaka početi s oživljavanjem mjesta. Preko toga smo organizirali radionice, paleontološko-geološke u suradnji s geološkim institutom, Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i Muzejom Brodskog posavlja, slamnate radionice. Zalažemo se da uredimo selo, organizirali smo advent ljubavi i zajedništva, odrađena su i manja istraživanja, te otkriveni fosilni ostatci vunastog nosoroga, hijene, divljeg konja, bizona. Što se tiče OPG-a, poznati smo po plodnoj zemlji, pa sam tako odlučio da spojim te pronalaske sa domaćim eko proizvodima i pokušam stvoriti jedan brend. Kada sam otvorio OPG, dobio sam i jedan manji projekt preko ministarstva poljoprivrede, koji mi je bio od velikog značaja za moje odnose s poljoprivredom. Kako se moji nisu bavili s poljoprivredom, nemamo nešto previše zemlje, pa sam morao i sam kupovati, kupio sam i traktor i na taj način omogućio malo ozbiljnije s tim krenuti. Imamo pčele, koje držimo na mjestu gdje sam prvi puta pronašao mamute, drugi put sam brao šipak i dogodilo se novo otkriće kojeg sada imam u jednoj manjoj plantaži. Pored toga posadio sam i lješnjak, a u planu je i kuća za odmor, te bi na taj način zaokružio priču”, govori nam Popović nadodajući kako je od početka ove priče vjerovao da Mohovo ima veliki turistički potencijal zbog čega namjerava otvoriti i ruralnu kuću za odmor u stilu diviljine i ledenog doba, a iako je kuhar kaže kako za sada nema u planu otvoriti restoran po uzoru na neka imanja u Zagorju.

“Smatram da imamo potencijal koji nije do sada ni 10 posto iskorišten, nažalost institucije koji bi to trebale prepoznati još uvijek nisu nešto konkretno napravile. Koliko sami možemo pokrećemo, imamo fišijadu, slamnate radionice, na kojima se izrađuju slamnate skulpture, te se svi posjetitelji i prolaznici mogu slikati pored mamuta u prirodnoj veličini, nosoroga i hijene. Organiziramo i advent na koji svaki godine dolazi sve veći broj posjetitelja. Što se tiče smještaja, za sada nemamo smještajni kapacitet. Dva OPG-a planiraju gradnju, soba i ruralne kuće za odmor. Upravo kuća za odmor za koju pitate je moja ideja. Malo je ova situacija zakomplicirala stvari , ali nadam se da ću što prije uspjeti riješiti papirologiju oko kuće, te potpuno urediti u stilu divljine i ledenog doba, i na taj način dodatno privući turiste. Iako sam po zanimanju kuhar, za sada oko restorana još nemam nikakvih planova. Kako smo mlad OPG, za sada nemamo preveliku ponudu, ali sve što proizvedemo bez problema prodajemo na kućnom pragu, trenutno su to med i pekmez od šipka po tradicionalnoj recepturi”, priča nam Popović koji je svojevremeno rekao kako je apsolutni početnik u poljoprivredi, a nama je otkrio kako mu osim pretraživanja interneta u edukaciji pomažu i sumještani.

Foto: Dolina mamuta

“Otvorio sam OPG 2017. godine i do tada nisam znao gotovo ništa. Većina ljudi u selu se bavi poljoprivrednom pa dobijem savjete. Ma da opet ovo s čim se bavi naš OPG nije previše povezano s ostalima, koji imaju potpuno druge djelatnosti, pa tako dosta toga tražim preko interneta i savjetujem se s drugima putem facebook stranica”.

Kako bi Dolina mamuta bila što prepoznatljvija važno je da ponuda s brendom mamuta bude što veća, a Popović nam otkriva kako bi se na mamut uskoro mogao pronaći i na etiketama drugih OPG-ova u selu

Foto: Dolina mamuta

Za sada sam ja jedni koji koristim mamuta za brendiranje proizvoda, ali trebali bi se uskoro i drugi priključiti. Postoje u selu OPG-i koji se bave vinarstvom, te imaju u planu također mamuta postaviti na etiketu. Trebalo bi tu biti i domaćeg sira, rakija, likera”, otkriva Popović koji je i ranije najavljivao tematski Ledenodobni park Doline mamuta. Trebalo bi to biti mjesto gdje bi posjetioci mogli vidjeti sve životinje ledenog doba u prirodnim veličinama i pritom učiti o pravovijesti. “Cilj je stvoriti osjećaj kao da se nalazite 20.000 godina daleko u povijesti”, rekao je Popović koji nam je detaljno objasnio nevjerojatnu ideju o parku.

Foto: Dolina mamuta

Ledenodobni megapark Doline mamuta u početku je bila priča za koju većina nije vjerovala, sada nakon ovog trećeg otkrića stvari se malo počinju mijenjati. Za sada radimo na zemljištu, ideja je da se on nalazi iznad nalazišta. Organizirali smo u dogovoru s županijskom razvojnom agencijom ”HRAST” i sastanak na tu temu, bili su prisutni predstavnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Geološkog muzeja, Muzeja grada Iloka, Grada Iloka, Vukovarsko srijemske županije, Razvojne agencije Tintl, Razvojne agencije HRAST te udruge. Zaključeno je da na osnovu ovoga do sada što je pronađeno već možemo puno toga. Plan je paralelno ići na projekt za istraživanja i projekt parka. Park je zamišljen kao mjesto gdje bi se mogle vidijeti sve životinje ledenog doba u prirodnim veličinama, čuti njihove zvukove, okružen zelenilom, te sa centralnom zgradom u kojoj bi bile razne edukacije, radionice na temu paleontologije i geologije. Mjesto gdje bi djeca učila o prapovijesti, i stvoriti im osjećaj da se nalaze 20,000 godina u nazad među mamutima i ostalim junacima iz svima dobro poznatog crtića ”Ledeno doba”. Kako smo kao udruga mali, nositelj bi trebao biti neko od većih institucija, poput grada ili županije, ali većinu sredstva bi tražili iz EU fondova ili natječaja ministarstva”, objasnio je Popović.

Inače, ukoliko prolazite kroz Mohovo vrlo je vjerojatno da ćete imati prilike vidjeti mamuta u gotovo prirodnoj veličini. Radi se o slamnatim figurama pored koji se mnogi rado fotografiraju, a Popović nam otkriva kako bi one u budućnosti mogle biti još detaljnije, čvršće i trajnije.

Photo: Dubravka Petric/PIXSELL

Slamnate skulpture su već jedan od naših zaštitnih znakova, ali imamo namjeru postaviti nešto čvršće i trajnije s vremenom. Nadamo se da će i to doći, uvijek gledamo da sa što manje sredstava više toga napravimo, tako i ovo radimo koliko nam mogućnosti dopuštaju. Slamnate skulpture su radovi Osječkog umjetnika, magistra kiparstva NIkole Fallera”, govori nam mladić posvećen svojoj zajednici i selu. Razgovarali smo s Goranom Popovićem i o njegovim otkrićima koji nam je detaljno opisao svoje pronalaske, pa dobro obratite pažnju možda i vi u šetnji pronađete nešto izvanredno.

“Bio je to izvanredan osjećaj”, kaže nam Popović.

“Nadao sam se da će se prvo nalazište istražiti detaljnije i nekim novim nalazima, ali nisam mogao zamisliti da će se to dogoditi na ovaj način i na isti datum kao i prvi puta. Prvi puta smo kopali septičku u voćnjaku, a drugi sam išao brati šipak. Kada sam se spuštao brdom, iz čista mira sam odlučio zagrebati britvicom po zemlji, i odmah sam nešto osjetio, prosto nevjerojatno bio je to drugi zub. Kada samo došao kući, vidio sam po fotografijama da je to taj datum, bio je nevjerojatan osjećaj. Treći puta opet nakon četiri godine novo otkriće. Opet slučajno, ne nosim ništa s čim bi kopao, već čisto volim prirodu a i razgledati, kada sa komadom grane zagrebete po zemlji i izvadite zub mamuta, to je čista slučajnost, još kada se to događa na svake četiri godine, može se reći i sreća. Možda baš meni to dolazi, jer mi daje dodatnu snagu i volju da još više radimo i napravimo nešto za naše mjesto. Vjerujem da je to stvar preko koje možemo velike stvari napraviti”.

Photo:Goran Ferbezar/PIXSELL

Popović je u svojem dvorištu pronašao zub mamuta, međutim iz prve nije bio siguran o čemu se radi. Kako nam kaže, njegov brat je prepoznao da je u pitanju zub mamuta jer je nešto slično već vidio u muzeju, a posjetitelji Mohova uskoro bi mogli imati priliku i sami vidjeti kako točno izgledaju svi ostavi pra životinja iz Mohova kada se izrade replike kostiju.

“Za sada imamo nekoliko replika kostiju, koje planiramo izložiti u selu da bude pristupačno svim posjetiteljima, a nadamo se uskoro i novima, te svojevremeno i izraditi gotovo sve replike fosila pronađenih u Mohovu. Kada sam prvi put otkrio zub mamuta, izgledalo mi je jako čudno, pa sam ih odlučio ostaviti sa strane, dok brat ne stigne. Kada je on došao, pokazao sam mu i odmah je rekao da se radi o zubu mamuta, jer je to ranije vidio u muzeju. Nisam mogao vjerovati, bilo je tu još kostiju, ali zub mamuta, životinje koje sam gledao samo u crtićima. Pozvao sam tada muzej grada Iloka, ali i poslao priču o pronalasku u 24sata, kada se pročulo, kontaktirali su me sa svih strana. Pozvao me i Dražen Japundžić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, te su ubrzo i stigli u Mohovo, preuzeli su kosti i pokupili sedimente zemlje za analize, utvrđeno je da se radi o mladoj jedinki mamuta, koja je živjela prije otprilike 22,000 godina, pored fosila mamuta, nalazila se i jedna kost stopala vunastog nosoroga”, govori nam Popović i priča nam kako unatoč brojnim ostacima i očekivanjima, u Mohovu nisu provedena detaljna arheološka istraživanja. Ipak, mještani skupljanju novac, a u priču se uključila i županija.

Photo:Goran Ferbezar/PIXSELL

Detaljnija istraživanja za sada još nisu provedeno, u dva navrata smo imali nešto sitno, na dan, dva ali i tada smo imali rezultate. Do sada imamo, fosilne ostatke tri različita mamuta, nosoroga hijene, divljeg konja, bizona. Trenutno radimo na skupljanju sredstava za veća istraživanja, od 15 dana, na kojima bi radilo nekoliko velikih stručnjaka. Tražimo projekt preko ministarstva kulture, te se nadamo pozitivnom rezultatu, a i županija nas je već financijski podržala. Kako se radi o velikom broju različitih životinja na jednom mjestu, teorija je da su se zaglavile u blatu i tu uginule. A još veća mogućnost je da je ovaj naš presjek Fruške gore u Mohovu bio skroz u ledu, te kada se led topio, prelazeći su propadale i nisu se više mogle izvući, pa da je upravo to i najvjerojatniji razlog zašto je nastala Dolina mamuta. Pa trenutno nam je cilj Ledenodobni park, ali nikada se ne zna, ako se nešto baš veliko pronađe može i muzej, zašto ne”.

Photo:Goran Ferbezar/PIXSELL

Iako su županija i grad Ilok spremni pomoći, država još nije odlučila uložiti sredstva u razvoj i istraživanje, a nažalost, kako nam kaže Popović, ni turistička zajednica Iloka nije u funkciji

“Pa od države što se tiče Doline mamuta nismo ništa konkretno dobili, a turistička zajednica grada Iloka baš i nije u funkciji. Uglavnom dobijemo sredstva preko natječaja grada Iloka, te donacija Vukovarsko srijemske županije. Nažalost, još ovaj naš veliki potencijal nije prepoznat koliko bi trebao”, požalio se Popović inače čovjek prepun optimizma i energije.

Osim po Mamutima, Mohovo je poznatno i po slogi mještana. Mohovo je selo miješanog stanovništva, pa tako zajedno u gotovo podjednakom broju žive i Srbi i Hrvati, a kako je Popović rekao ranije u tekstu, Srbi i Hrvati zajedno u Mohovu organiziraju advent ljubavi i zajedništva. “Kod nas nije bitno tko je ko i što, već da smo svi sretni i zadovoljni”, govori nam Popović.

“Jedna od naših najdražih stvari je upravo taj advent, prošle godine je treći puta održan. Kada u mjesto od dvjestotinjak stanovnika, dođe gotovo 500 ljudi na advent, sve je jasno. Svi smo zajedno ukrasili selo, postavili gotovo dva kilomentra lampica, napravili žive jaslice, kuhali vino, pekli kobasice, prodavala su djeca svoje rukotvorine,odrasli svoje, sve je to upotpunila Božićna glazba. Malo smo mjesto, koje je i ranije bilo složno, te je i ovaj rat kod nas drugačije prevaziđen. Kod nas nije bitno tko je tko i što, već da smo svi sretni, zadovoljni da jedni druge podržavamo i stvorimo zajedno bolju budućnost. Sve što radimo, radimo preko udruge i mjesnog odbora. Udrugu vodim ja koji sam Srbin, a predsjednik odbora je Hrvat i Hrvatski branitelj, to je možda nezamislivo nekome, ali kod nas je to skroz normalno, normalno toliko da niste spomenuli, ne bi mi ni palo na pamet. Što se tiče incidenata u Vukovaru, vjerojatno da ima malo toga da je zbog nacionalne pripadnosti, ali većini tih koji ih prave nije ni bitna nacionalnost. Ima toga svugdje, samo što je Vukovar došao na takav glas, da na naslovima novinskih članaka mora pisati nacionalnost. Mada, kada tamo odete, pronaći ćete koliko god hoćete mjesta gdje Srbi i Hrvati sjede zajedno. Ali svakako što se tiče nas u Mohovu, imamo mi naš posebni pristup prema ljudima, i tko jednom dođe, uvijek se rado vraća”, zaključuje Popović ovu svjetlu priču.

Podijeli